Treći ponedjeljak u siječnju je proglašen najdepresivnijim danom u godini. Nisu ga trebali proglašavati. Znamo to i sami. Epidemija, završeni božićni i novogodišnji blagdani, odustajanje od novogodišnjih odluka, hladnoća, višak na vagi, manjak u novčaniku… su razlozi radi kojih smo i sami svjesni zašto se osjećamo tako, kako se osjećamo. Nikako.
Mentalno zdravlje je jedno od osnovna četiri stuba zdravlja. Za istinski zdrav život ključno je socijalno, mentalno, fizičko i financijsko zdravlje. Ne samo u depresivnije periode godine, nego svaki dan trebamo voditi brigu o svakom od navedenih stubova zdravlja. To možemo stvaranjem i održavanjem dobrih odnosa, izgradnjom financijske otpornosti, započinjanjem redovne fizičke aktivnosti i sl. Neki od načina borbe za bolje mentalno zdravlje opisati ćemo ispod.
Uzmite svoju dozu prirode
U Skandinaviji ljudi žive u nekim od najmračnijih i najdužih zima, a stalno su rangirani kao najsretniji ljudi na svijetu. Oni imaju zimski način razmišljanja i ključno je da ljudi tamo vide zimu kao vrijeme za prilike i uživanje, a ne kao vrijeme straha. Oni se drže života na otvorenom, odnosno dobro se odjenu i što više vremena provode vani, na svježem zraku.
Liječnici širom svijeta propisuju dozu prirode kako bi pomogli ljudima da ostanu dobro. Postoje i dokazi da povećano izlaganje prirodi poboljava naše fizičko i mentalno zdravlje. Boravak u prirodi poboljšava san, smanjuje stres, povećava sreću i smanjuje negativne emocije. Boravak na zelenim površinama može poboljšati i naše kognitivne funkcije, uključujući fokus i pažnju, pamćenje i kreativnost, kod ljudi sa ili bez depresije.
Neka istraživanja pokazuju da najmanje 120 minuta tjedno u prirodi je povezano s dobrim zdravljem i osjećanjem. Šetnja i vježba na svježem zraku su odličan način za jačanje mentalnog zdravlja, ali i samo sjedenje na klupi i upijanje ljepota prirode može biti regenerativno.
Dajte priliku suncu
Pored navedenih dobrobita prirode, koji mogu pomoći da se lakše nosimo s kratkim, mračnim zimskim danima, istraživanja pokazuju da sunčeva svjetlost također može pomoći u odbrani od smrtonosnih infekcija.
U današnje vrijeme, većina ljudi do 90% svog života provode u zatvorenom prostoru. Oči su nam bombardirane umjetnim svjetlom. Smanjena izloženost prirodnoj dnevnoj svjetlosti može utjecati na naše cirkadijske ritmove. Dugotrajno narušavanje cirkadijskog ritma dovodi do negativnih efekata na zdravlje, poput povećane sklonosti kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu, prekomjernoj težini, nesanici, kroničnom umoru vezanom uz nesanicu i depresiji.
Dakle, trudite se da dobijete što više dnevne svijetlosti za zimskih dana.
Zdravo se hranite
Osim vanjskih faktora, poput prirode i svijetla, važno je, naravno i ono što unosimo u organizam. Naš probavni sustav se često naziva i “drugim mozgom”, a on može utjecati na naš imunitet i otpornost na stres, a oboje može utjecati na naše raspoloženje.
Ispijanje čaja je pozitivno za duh i tijelo. Zeleni čaj sadrži snažne oksidanse koji mogu podići raspoloženje, poboljšati fokus i otjerati depresiju.
Dakle, ne morate odmah otputovati na daleku destinaciju, niti se odmah baciti na sate teretane. Da biste smanjili zimsku depresiju, možete sjesti u vlastito dvorište ili na balkon i popiti šolju toplog čaja. Samo se dobro obucite.
Iznad svega vodite računa o sebi i drugima
Briga o sebi je od vitalnog značaja, ali i briga za druge može se pozitivno odraziti na naš osjećaj pripadnosti i svrhe. Tijekom katastrofa ljudi shvate koliko su potrebni jedni drugima, te si žele uzajamno pomagati. Nošenje maski, socijalno distanciranje i sl. su pokazali našu sposobnost da zaštitimo druge, ali i sebe. Zapravo, iskustva iz epidemije su pokazala, da ljudi u trenucima kada je to najvažnije više brinu o drugima, nego o sebi samima.
Za naše mentalno zdravlje je važno održavati brigu o sebi i drugima, na način na koji to najbolje znamo i možemo.
Lijepi pozdravi najdepresivnijim danima u godini!
Neki misle da je najdepresivnji ponedjeljak mit i marketinški trik, ali neke dobrotvorne organizacije za mentalno zdravlje ga preobilikuju kao priliku za pozitivne razgovore o smanjenju usamljenosti i izolacije.
Mi možemo prihvatiti da je to tako i prepustiti se depresiji. S druge strane možemo se odlučiti za stvaranje i održavanje dobrih odnosa, izgradnju financijske otpornosti, započinjanje redovne fizičke aktivnosti, odlazak u priodu, pomaganje sebi i drugima, ispijanje čaja… Ne trebamo, niti možemo odjednom sve učiniti da se osjećamo bolje, ali evo danas ćemo popiti čaj na balkonu svoga stana.
