Nakon Kravica i Ljubuškog ovaj put vodimo u Livno, mali grad bogate povijesti, smješten na jugo-zapadu Bosne i Hercegovine. Udaljen od Splita nekih stotinjak kilometara, a od Zagreba nešto manje od tristo pedeset. Osim bogate povijesti čemu svjedoče znamenitosti u gradu, Livno je isto grad pun prekrasnih prirodnih fenomena. Sve znamenitosti Livna je teško pobrojati u jednom postu, ali o nekim u nastavku. Ako te zanimaju divlji konji i planiraš se uputiti, svakako prije ugovori policu zaštite na putu.
Livanjski divlji konji
U zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine pored Livna, postoji jedno posebno mjesto u obroncima planine Cincar koja je dom za oko 350 divljih konja. Ovog predivnog iskustva sjećat ćete se cijelog života. Posjetitelje oduševljava čistoća i raznolikost boja ovih konja, te izuzetna mirnoća. Nemirni postaju samo kada se bore za prevlast u krdu, te kada se bore za osvajanje nove ženke. Nazvani su divlji konji, ali najljepše ih opisuju riječi slobodni konji.
Konji su imali vrlo važnu ulogu, kako na skoro čitavoj planeti, tako i na području Livna. Većinom su služili za prijevoz, rad u polju ili drugim aktivnostima koje su bile u službi čovjeka. Primjenom mehanizacije u drugoj polovici prošlog stoljeća, konji polako počinju gubiti svoju svrhu i postaju teret vlasnicima. Vlasnici puštaju konje koji se okupljaju na visoravni ”Kruzi” te oni po prvi put u povijesti postaju sasvim slobodni. Svojom ljepotom izazivaju uzdahe, oduševljenost i divljenje. Motivi su raznih fotografija te glavni razlog zbog kojeg je Livno postalo jedna od najtraženijih destinacija za odmor.

Ako putujete kroz ovaj kraj ne propustite da provedete dragocjene trenutke svog slobodnog vremena u blizini divljih konja i uživate u njihovoj ljepoti i čistoj prirodi oko sebe. Osim što ćete ih moći vidjeti, možete ih fotografirati, približiti im se, a oni smjeliji i hrabriji i nahraniti.
Svakako prilikom posjete se preporučuje posjetiti Visoravan Kruge i Vidikovac Drulj. S vidikovca ”Drulj” se pruža pogled na predivno Glamočko polje. Upravo na ovoj lokaciji nastaju naše poznate ”skoči” fotografije. Ova lokacija pruža mogućnost da vidite još i planine Cincar, Kujaču, Goliju, Dinaru, Kamešnicu, Biokovo, Tušnicu te Livanjsko polje.

Ukoliko se želite uputiti u avanturu obilaska divljih konja i prirodnih ljepota Livna svakako se javite uhodanoj ekipi iz agencije za turistički obilazak Continental Adventure
Livno grad sira
Jeste li znali da su Austrijanci (Austro-Ugarska) brendirali Livanjski sir? Još jedan potencijal koji su prepoznali, pa su odlučili dovesti stručnjake iz Francuske započevši tako priču koja traje i danas. Lokalni čobani su čuvali stoku na planini Cincar, a prvi sirevi su nastali upravo u ovim siranama. Čak i danas za vrijeme ispaše možete vidjeti neke od lokalnih stada ovaca. Danas je najveći i najviše nagrađivani proizvođač sira ”Puđa”. Livanjski sir je oduvijek bio dobro prihvaćen u obližnjoj Dalmaciji koja je vremenom postala njegovo glavno tržište. Livanjski sir je jedna od najkvalitetnijih vrsta sira u BiH, a stoljetna tradicija svrstava ga u autohtoni sir sa većim ili manjim varijacijama proizvodnje u inustrijskim pogonima i u domaćinstvima na širem području Livna.

Duman, izvor rijeke Bistrice
Nalazi se ispod kraških strmih stijena Crvenice. Ime Duman možda potječe od turske riječi duman koja znači dim ili magla. Dim od kapljica vode, odnosno vodena zavjesa, ali može poticati i od praslavenske riječi duman što znači duboka kotlina.

Za Duman se pretpostavlja da je kolijevka života za područje grada Livno. Mjesto gdje je ili u čijoj je neposrednoj blizini podignuta stara srednjovjekovna utvrda Bistrički grad. Po izgledu i ljepoti predstavlja spomenik prirode. Ljeti ga karakterizira ugodna ljetna svježina, zbog čega ga generacije Livnjaka od davnina do danas koriste i kao mjesto za izlete. U samoj blizini izvora sagrađen je kameni most iz vremena Turaka. Zahvaljujući geografskom položaju, Livno krasi bogato kulturno i povijesno nasljeđe. Stari most ”Duman” iz 17. stoljeća koji se nalazi na rijeci Bistrici. Na ovom mjestu se može kušati prirodna izvorska voda te vidjeti i spomen književniku Ivanu Goranu Kovačiću.

Franjevački samostan Crkva sv. Petra i Pavla
Franjevački samostan Crkva sv. Petra i Pavla u Livnu privlači pažnju mnogih domaćih i stranih turista. Zahvaljujući fra Lovri Karauli isposlovana je bujuruldija (pismena zapovijed pašina, povelja) 1853. godine. Na temelju nje i ferman (nalog) za gradnju crkve i samostana u Livnu. Gradnja je započeta 1854. godine. Sadašnji izgled crkva je dobila kad je dograđen sjeverni zvonik. Ugrađene su pločice i napravljen kor, ukrašena je zidnim i stropnim slikama i dekoracijama koje je naslikao Marco Antonini, 1906. godine. Tako je vanjski izgled crkve izgrađen u romantičkom stilu, a unutrašnjost završena u stilu Baroka.

Samostan, kao prvi na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine, počeo se graditi istovremeno s crkvom. 1858. godine. Fratri su se uselili u zapadni dio Godine 1859. redovnička kuća sagrađena u čast sv. Petra kanonski je ustanovljena i utemeljena kao samostan. 1864. godine dograđeno je i južno krilo samostana. Izgradnjom istočnog krila 1984. – 1985. godine samostan je dobio sadašnji izgled.
Od samog početka samostan je bio istaknuto kulturno središte. Bio je pod vodstvom franjevaca u samostanskim prostorijama gdje djelovala prva osnovna škola u Livnu. U ovom samostanu je jedno vrijeme bio bosanski novicijat i franjevačka teologija. Sada novicijat je uz male prekide još uvijek u ovom samostanu.
Dukatareva džamija
Džamija Hadži Ahmeta Dukatara, Dukatareva džamija ili Glavica džamija je smještena u povijesnoj jezgri starog Livna. Džamija se službeno zove po Hadži-Ahmetu Dukataru, a njeno drugo ime Glavica džamija. To ime je dobila jer je izgrađena na prirodnoj glavici čije se tri strane spuštaju prema rijeci Bistrici. Cijeli povijesni kompleks nalazi se na posebnoj uzvisini u sklopu brda Bašajkovac. Ona je jedan od prepoznatljivijih objekata osmanske gradnje i arhitekture u livanjskom kraju. Izgrađena je između 1562. i 1574. godine po dolasku Osmanlija.
Kad se odlučite na ovakvu kontinentalnu avanturu, potražite najbolju zaštitu u vidu pomoći na putu. U skladu sa strategijom Central osiguranja, da o klijentima brine na najbolji mogući način, razvijen je poseban program asistencija i pomoći na cesti za klijente osiguranja koji žele imati brzu i kvalitetnu uslugu kada je to najpotrebnije.
Central assistance nije samo program pomoći na cesti, jer osim tehničke pomoći tu je i niz drugih usluga i pokrića troškova za nepredviđene situacije koje klijenti mogu doživjeti na putovanju, godišnjem odmoru ili svakodnevnom korištenju vozila.